Zvoni alarm. Vreme je za buđenje. Iskačete iz kreveta, ili možda pomerate zvono za još pet minuta. Počinjete sa jutarnjom higijenom. Pijete kafu ili čaj i krećete napolje. Žurite u školu, na predavanje ili na posao, a niste primetili da ste zaboravili najbitnije...
Praznici uveliko traju, tako da nas pored poklona i praznične atmosfere raduje i bogata trpeza. Ovih dana nam je bitno da se odmorimo, družimo sa prijateljima i porodicom, da razmenjujemo darove i da se gostimo. Međutim, ono što je od iste važnosti jeste i način pripreme hrane koju ćemo jesti sledećih dana.
Ne zna se tačno koliko postoji zaljubljenika u kinesku hranu, nesumnjivo ih ima u velikom broju. Velika tajna kineskih majstora i njihovog uspeha u pripremi hrane jeste - brzina.
Iz dijete ga uglavnom izbacujemo, a često je i glavna vest našeg dnevika. Velika briga nam je da li će da poskupi. Često je predmet svađe u kući, jer ako ga nema, nema ni blagostanja. Nije teško pogoditi da pričamo o hlebu...
Zima je najlepša kad kroz prozor gledate kako pada sneg dok sedite ispod ćebeta sa šoljom čaja i slušate pucketanje vatre. Idila prestaje kad se smrzavate na autobuskoj stanici ili završavate obaveze po gradu...
Nekadašnji čovek, lovac-sakupljač, koji je živo na tlu Evrope pre sedam hiljada godina genetski je najbliži Šveđanima i Fincima, ali je imao tamnu put, objavljeno je u nedeljinku Nature.
Dunja ili dgunja, kako je još u narodu zovu, danas je skoro zaboravljena voćka. Prva asocijacija je jesen i žuti plodovi naređani na starinskim ormanima naših baka. One su nekada znale da koriste bogatsvo koje je dunja pružala. Kuvao se kompot, pravio džem, domaći sok.
Prizovite miris tropskih predela i ulepšajte jesenje dane jednim svežim kokosom. Kako se otvara kokosov orah, kako se pravi kokosovo mleko, a kako se dobija kokosovo brašno u kućnim uslovima, saznajte ovom prilikom.
Ako spadate u grupu ljudi koji ne sklanjaju pogled sa lepo pripremljene hrane, volite da eksperimentišete i probate gotovo sve što vam svet ponudi na dlanu, da li ste se zapitali čija je kuhinja, pored majčine, najukusnija na svetu?
Glavni sastojak čokolade potiče iz Južne Amerike. Zapravo, reč je o biljci Theobroma cocoa što u prevodu znači Hrana Bogova! Već tri hiljade godina gaji se u centralnoj Americi i Meksiku! Kakao i čokolada došli su u Evropu u petnaestom veku. Tada je počela čarolija!