Na Zemunskom keju, na klupi Branka Najholda, zemunskog hroničara i osnivača Zemunskog salona karikature, sedeli smo pod dobrim hladom, iako je bilo vrelo subotnje popodne. Koraksić je za naš razgovor izabrao baš taj dan, kada je slobodan, kad ne crta. Inače provodi do pet sati dnevno radeći na svojim karikaturama, uprkos tome, što kako kaže, zbog zdravstvenih razloga ima problem s šakama, više nema osećaj u prstima i to mu otežava crtanje.
Joined10/06/2012
Articles683
Tijana Janković-Jevrić studirala je menadžment u umetničkoj produkciji i novinarstvo na “Akademiji lepih umetnosti”, kao i kameru na “Dunav filmu”. Umetnost joj je veoma bliska - u njoj uživa i kao gledalac i kao stvaralac. Uređuje, piše i fotografiše. Voli da istražuje i saznaje, da upoznaje i da zapitkuje, pa joj je intervju najdraži. Piše za sve rubrike.
Isključite svoje mobilne telefone i zaboravite na kompjutere, poručuju nam organizatori “Bašta Festa” i pozivaju nas da osetimo šta to...
„Alhemija je ime jednog malog crteža. Ideja je da sve što je "malo" može biti poboljšano i oplemenjeno,“ o nazivu svoje aktuelne beogradske izložbe, kaže slikar Nebojša Bežanić, koji već decenijama živi i stvara u Francuskoj. Slike i crteže ovog umetnika, čiji radovi se nalaze u zbirkama kolekcionara iz celog sveta, možete da pogledate do kraja juna u galeriji DAR MAR (Kralja Petra 44).
“Događajem „Spajajući vekove” slavimo trajanje jednog umetničkog kolektiva-pozorišne trupe, slavimo smisao i neophodnost umetnosti i pozorišta kao načina otpora besmislu i destrukciji,” tako su iz Centra za istraživanje pozorišta “DAH teatar” najavili svoju proslavu 30 godina postojanja. Šta to za nju lično, kao osnivača i člana ovog nezavisnog teatra znači, a šta za zajednički rad čitavog kreativno tima, pojasniće nam nagrađivana rediteljka, spisateljica i profesorka na Institutu za umetničku igru u Beogradu Dijana Milošević.
Beogradski filmski reditelj Marko Kostić, koji živi na Novom Beogradu, kako bi, kao što sam kaže, bio bliži Sremu i Rumi, selektor je jednominutnih filmova „Međunarodnog festivala jednominutnog i kratkog filma Mister Vorky“, koji će biti održan od 9. do 13. juna u pomenutom sremačkom mestu, tačnije u u Kulturnom centru „Brana Crnčević“ i Zavičajnom muzeju u Rumi.
„To nije u skladu sa romantičnom idejom o snazi umetnosti, ali kao što su sklopke, štekeri, osigurači, električne instalacije deo sveta umetnosti (što smo učili tokom postavke Prolećne izložbe), u velikoj meri je i pitanje institucionalne snage u socijalnoj zaštiti umetnika,“ povodom Prolećne izložbe ULUS-a, koja se održava u mraku i polumraku Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Malom Kalemegdanu, kaže teoretičarka umetnosti Milica Ivić (Matrijaršija/Novo Doba/Fijuk).
Kako je ovaj prostrani naučni kompleks izgrađen za samo dve i po godine, i to u vreme između dva svetska rata, šta sadrži i zašto je bitno da bude očuvan i u budućnosti, Beograđani su mogli da saznaju u okviru šetnje beogradskim astronomskim parkom, koja je bila organizovana povodom 61. rođendana Zavoda za zaštitu spomenika u kulturi grada Beograda, pod čijim je okriljem renovirano nekoliko objekata opservatorije.
Iskustvo u plesu, kako kažu, nije nam neophodno kako bismo osetili kako je to biti deo nekadašnjeg jugoslovenskog poleta i energije kolektivnog. U to možemo da se uverimo već sutra, u subotu 15. maja, kada će se obeležiti Evropska noć muzeja, a u Muzeju Jugoslavije će posetioci igrati slet.
„Beogradski glumci su nešto posebno, taj šarm beogradske i novosadske škole… ja uživam u njihovom radu. To su glumci koji ne rade na prvu loptu, nego rade, kako mi to u profesiji kažemo, duboko,“ o svojim srpskim kolegama, kaže reditelj i glumac iz Dubrovnika Robert Bošković, u čijoj režiji, premijerno će biti izveden mjuzikl „Poslednjih pet godina“ 15. maja na sceni Opere i teatra Madlenianum.
Film Minamata duboko potresa gledaoca, opominje društvo i dokumentuje učinjeno kako bi možda budućnost izgledala drugačije. U pitanju je istiniti događaj.