broj koji ima svoj dan

Broj koji ima svoj dan

Bez njega ni jedan krug ne bi imao smisla

Kada pomislite na ovaj broj, setite se svih dosadnih časova matematike. U pitanju je najpoznatiji iracionalni broj PI = 3.14… I njegov dan je 14. mart ili 3/14…

Iako vam časovi matematike nisu prijali ili su bili dosadni, ovaj broj je sve samo ne dosadan. Naime, za ovaj broj se zna da je do danas izračunat do više od 10 na 12 cifara. Pi ima oko 6.4 milijardi poznatih decimal, a to znači da bi jednoj osobi, trebalo oko 133 godina da ih izrecituje bez prestanka. Trenutnom rekorderu, bilo je potrebno 9 sati da izrecituje preko 44,000 decimala.

Otkrio ga je Grčki matematičar Arhimedes. On je tvrdio da je Pi broj čija je vrednost između 3 i 10/71 i 3 i 1/7. To je otkrio tako što je u poligon sa 96 stranica, upisao krug. To je bio Arhimedesov koncept broja Pi. Drevni Egipćani, Vavilonci, Indijci i Grčki matematičari su znali da je odnos obima i prečnika, nešto veći od broja 3. Najraniji poznati zapis o ovom broju jeste zapis na papirusu koji datira još od 1650 godina pre Hristovog rođenja.
Iako je otkriven i opisan davno, kao odnosa obima i prečnika kruga i kao simbol, Pi se koristi tek od 1737. godine.

Ovaj broj se u praksi koristi u obliku sa samo 11 decimalnih cifara, jer se smatra da je to dovoljno dobra aproksimacija za procenu obima bilo kog kruga sa prihvatanjem greške do 1 milimetra. U prvih 31 decimalnih cifara, nema ni jedne cifre 0. Pi broj, predstavljen sa 39 decimalnih cifara, može se koristiti za procenu obima bilo kog kruga sa greškom koja se može uporediti sa prečnikom atoma vodonika. Od 763 decimalne cifre, redom se pojavljuje 6 puta cifra 9 i ta se tačka naziva Fejnmanova tačka (Feynman Point).

Pitanje je da li ćemo ikada saznati sve decimalne cifre ovog broja.