Božić je dan Hristovog rođenja. Veruje se da je Hristos rođen 25. decembra po starom, Julijanskom kalendaru, što je po novom, Gregorijanskom, 7. januar. Međutim, naučnici ni danas nisu sigurni u tačan datum njegovog rođenja. U prva tri veka hrišćanstva, Božić nije praznovan, jer prvi hrišćani nisu pridavali značaj telesnom rođenju.
Srpska Nova godina, četrnaesti januar (prvi januar po starom kalendaru), predstavlja Mali Božić i na ovaj dan završava se božićno svetkovanje...
Bogojavljenje je jedno od petnaest najvećih hrišćanskih praznika. Slavi se 19-og dana u godini i označava dan kada je Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista. Isus Hristos je do tada živeo sa svojom majkom i njenim mužem Josifom, kao drvodelja...
U narodu je mnoštvo običaja koje se povezuju sa Svetim Trifunom. Ovaj svetac je značajan kao zaštitnik ljubavi i devojaka...
Tokom petovekovnog ropstva srpskog naroda, jedini čuvari vere i tradicije bili su priučeni sveštenici. Mnogi crkveni praznici su se vremenom zaboravili ili pogrešno tumačili. Takav je slučaj i sa Sretenjem...
Nije lako biti žena ni danas! Suočena sa svakodnevnim haosom koji život nosi, one su pravi heroji. Pored toga što su majke, one rade, uče, bore se i trude da budu lepe i nasmejane za svoju jaču polovinu, porodicu, prijatelje...
Cvetna nedelja predstavlja početak šeste nedelje uskršnjeg posta. Uskršnji post nekada su u prošlosti mogli da izostave samo starci i bolesni, a danas je to individualna odluka. Cvetna nedelja predhodi velikom prazniku pod nazivom „Cveti", koji ove godine pada 17. aprila...
Strasni ponedeljak, zavaliti utorak, velika sreda... veliki petak, velika subota i Uskrs koji ove godine pada 24. aprila...
Božić prate najlepši verski običaji i obredi. Ovaj praznik simbolizuje ljubav, mir i praštanje, sa propagiranjem porodničnih vrednosti.
Četrnaesti januar (prvi januar po starom kalendaru) praznični je dan u kojem se svetkuju Mali Božić, koji se uzima kao završni dan u božićnom svetkovanju, i Vasiljevdan, koji je krsno ime pojedinih rodova.