2 Strahinjica bana 82 foto Milan Sekulic kolekcija Milana Prosena
Strahinjića Bana 82, foto: Milan Sekulić

U Galeriji FLU izložba i simpozijum posvećeni Sretenu Stojanoviću

Program obeležavanja 125. godina od rođenja Sretena Stojanovića obuhvatiće izložbu i simpozijum, a nužnost saradnje SANU, Univerziteta umetnosti i Fakulteta likovnih umetnosti Beograd ovom prilikom bila je prirodna i preko potrebna.

24. Сретен Стојановић са супругом Јеленом
Sreten Stojanović sa suprugom

Izložba u novorenoviranoj Galeriji FLU pokušava da iste procese objasni radovima Sretena Stojanovića pozajmljenim iz fondova SANU, MSU, FLU, UU i Muzeja Jugoslavije. Izložba se otvara 16. novembra i traje tokom konferencije o njegovom životu i radu, kao pokušaj da se što kompletnije, još jednom, osvetli opus ovog izuzetnog umetnika. 

Izložbenu postavku čini niz segmenata: najpre prikazi beogradskih arhitektonskih remek-dela autora poput Zlokovića i Brašovana koji nose reljefe i arhitektonsku plastiku koju je radio Sreten Stojanović, a kao mogući korektiv i pokazatelj nekadašnjeg poimanja kvalitetne prezentacije umetnosti u javnom prostoru.

Zatim, biće predstavljeno nekoliko blistavih skulptorskih portreta ovdašnjih velikana: Ive Andrića, Milutina Milankovića i dr. kao dostojanstveni korektiv sadašnjeg ukusa u polju obeležavanja znamenitih ličnosti.

20. Глава Ђакометија 1922. Народни музеј Србије
Glava Đakometija, 1922, Narodni muzej Srbije

Izložba će neizostavno predstaviti i iznenađujuće punktove – skulpture, pozajmljene iz krovnih beogadskih muzejskih i istorijskih institucija, koje treba da pokažu elementarnu blistavost vajarskog talenta Sretena Stojanovića, sve to zajedno sa detaljima iz života, rukotvorinama i skicama za monumentalne spomenike. 

Ove godine je, tako označiteljski i paralelno, 125. godišnjica rođenja dva krucijalna umetnika od ogromne važnosti za polje skulpture: Henrija Mura čija je godišnjica već obeležena internacionalnim skupom, i predstojeća godišnjica rođenja vajara, rektora, profesora i akademika Sretena Stojanovića. 
Praksa Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) jeste da redovno obeležava velike jubilarne godišnjice rođenja svojih članova, kao način da se svi podsetimo i razumemo njihov opus i doprinos za današnjicu.   
1 Makedonska 25 covek sa ovnom foto Lana Jeremic
foto: Lana Jeremić

Akademik Sreten Stojanović školovan je u Parizu kod Antoana Burdela, u tom trenutku na najboljoj likovnoj akademiji. On je potom izrastao u ne samo jednog od upečatljivo najvažnijih vajara ovog regiona, svoga doba, već i u profesora škole koja je danas Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu. Od samog osnivanja FLU on je ugradio osnovne pedagoške postulate, na kojima ova institucija i njen Vajarski odsek i danas funkcionišu.                

Kao predstavnik i delatnik emancipatorske levice, Sreten Stojanović bio je i pokretač mnogih pozitivnih društvenih dešavanja, osnivanja institucija, a bio je i dugogodišnji Rektor tek osnovanog beogradskog Univerziteta umetnosti. 

Otvaranje izložbe radova Sretena Stojanovića u Galeriji i izlozima Fakulteta likovnih umetnosti (Knez Mihailova 53) biće otvorena u četvrtak, 16. novembra od 19 sati.

Otvaranju izložbe u Galeriji Fakulteta likovnih umetnosti govoriće:

  • vajar Mrđan Bajić (ispred SANU), 
  • vajar Radoš Antonijević (dekan Fakulteta likovnih umetnosti Beograd) i 
  • istoričar umetnosti Milan Prosen (ispred Fakulteta primenjenih umetnosti Beograd)

Učesnici konferencije na Svečanom skupu 23. novembra u Svečanoj sali SANU biće Vera Grujić, Jasmina Čubrilo, Milan Prosen i Mladenko Sadžak. Oni će govoriti o Stojanovićevoj biografiji i životu, vajarskom opusu i spomenicima, ali i arhitektonskim intervencijama.