Sveti arhanđel Mihailo uživa najveće poštovanje u našem narodu. Smatra se najuglednijim među bestelesnim silama, jedan je od osmorice anđela kojima je poznato ime i koji je najbliskiji nebeskom prestolu. Proslavlja se 21. novembra i predstavlja krsnu slavu velikog broja Srba.
Aranđelovdan se proslavlja 21. novembra i velika je krsna slava mnogim srpskim rodovima. Posvećen je svetom arhanđelu Mihailu, jednom od najuglednijih bestelesnih sila na nebu.
Kako je pisao čuveni etnolog Mile Nedeljković u svojoj knjizi „Srpski običajni kalendar" februar je po mnogo čemu poseban mesec kako kod nas tako i u svetu! Mesec koji nagoveštava kraj mesojeđu, mesec karnevala (oproštaj od mesa), mesec vode...
Drugog dana po novoj godini slavi se Ignjatijevdan. On je u sklopu božićnog ciklusa značajan praznik. Ovaj dan se naziva još i Kokošinji Božić ili Živinski Božić i o njemu se obavlja niz radnji i običaja radi zaštite domaćinstva i živine.
Jovanu Zlatoustom je posvećivano više manastira i crkava u Srbiji, od kojih je većina, na žalost, u ruinama. Od njih danas živi kapela Jovana Zlatoustog u manastiru Ćelije u Leliću kod Valjeva. Srpska pravoslavna crkva ovog sveca proslavlja 26. novembra.
Kumstvo i pobratimstvo su dve ustanove u našem narodnom životu do kojih narod posebno drži i bez kojih se ne može u potpunosti razumeti ni srpsko nacionalno biće. Obe ove ustanove duhovnog srodstva su oličene u Svetom Jovanu, jer je on - kum Božji.
Po iznikloj travi i pomaljanju useva i rukosada, po gori uveliko i bokorno zazeleneloj, april se naziva lisnim mesecom. Najčešće je u znaku uskršnjeg posta, koji je nekada bio pravo ispaštanje, ali je u njemu bilo i vedrih dana ispunjenih pesmom, šalom i igrom.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Februar je mesec slava, jela i pića, zbora i dogovora, a kako je u njegovoj sredi veliki praznik Sretenje, onda je jasnije zašto je na taj dan 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak.
Maj je nazvan cvetnim mesecom (jer cvet znači boja) , po nabujalom rastinju okićenom svim bojama, jer je tada sve u punom cvatu i cvetu. Ime je dobio po rimskoj boginji Maius, zaštitnici biljaka i rastinja.