Po iznikloj travi i pomaljanju useva i rukosada, po gori uveliko i bokorno zazeleneloj, april se naziva lisnim mesecom. Najčešće je u znaku uskršnjeg posta, koji je nekada bio pravo ispaštanje, ali je u njemu bilo i vedrih dana ispunjenih pesmom, šalom i igrom.
Maj je nazvan cvetnim mesecom (jer cvet znači boja) , po nabujalom rastinju okićenom svim bojama, jer je tada sve u punom cvatu i cvetu. Ime je dobio po rimskoj boginji Maius, zaštitnici biljaka i rastinja.
Daleko od svojih svetilišta, u toku petovekovnog ropstva, kad mu je, uglavnom, sva svetinja bila drvena crkvica sa priučenim sveštenicima kao čuvarima vere i običaja, srpski narod je zaboravio i samo značenje praznika Sretenje.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Uskrs je praznik u kom se svetkuje vaskrsenje Hristovo, jer se u njemu slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće života. Zato je Uskrs, najveći od svih petnaest praznika i sa pravom nosi ime Praznik nad praznicima.
Drugog dana po novoj godini slavi se Ignjatijevdan. On je u sklopu božićnog ciklusa značajan praznik. Ovaj dan se naziva još i Kokošinji Božić ili Živinski Božić i o njemu se obavlja niz radnji i običaja radi zaštite domaćinstva i živine.
Slave, kao deo naše istorije i tradicije, predstavljaju i deo naše savremene urbane prakse. One povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, i na taj način jačaju osećaj identiteta i pripadnosti.
Sveta Paraskeva, u našem narodu poznata kao Sveta Petka, rođena je krajem desetog veka u Epivatu, kod trakijskog grada Kalikratije, a poreklom je bila Srpkinja.
Tri jerarha su Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih uživa poštovanje u našem narodu, od koga su prihvaćeni kao krsna imena pojedinih porodica.
Kako je pisao čuveni etnolog Mile Nedeljković u svojoj knjizi „Srpski običajni kalendar" februar je po mnogo čemu poseban mesec kako kod nas tako i u svetu! Mesec koji nagoveštava kraj mesojeđu, mesec karnevala (oproštaj od mesa), mesec vode...