Daleko od svojih svetilišta, u toku petovekovnog ropstva, kad mu je, uglavnom, sva svetinja bila drvena crkvica sa priučenim sveštenicima kao čuvarima vere i običaja, srpski narod je zaboravio i samo značenje praznika Sretenje.
Februar je mesec slava, jela i pića, zbora i dogovora, a kako je u njegovoj sredi veliki praznik Sretenje, onda je jasnije zašto je na taj dan 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak.
U narodu se smatra da je najhladnija zima oko Svetog Save. U Metohiji se period od Svetog Nikole do Svetog Save (19. decembra - 27. januara) naziva prosenac, a u gruženskim selima se ovi dani zovu proseni dani.
Tri jerarha su Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih uživa poštovanje u našem narodu, od koga su prihvaćeni kao krsna imena pojedinih porodica.
Sveti arhanđel Mihailo uživa najveće poštovanje u našem narodu. Smatra se najuglednijim među bestelesnim silama, jedan je od osmorice anđela kojima je poznato ime i koji je najbliskiji nebeskom prestolu. Proslavlja se 21. novembra i predstavlja krsnu slavu velikog broja Srba.
Slave, kao deo naše istorije i tradicije, predstavljaju i deo naše savremene urbane prakse. One povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, i na taj način jačaju osećaj identiteta i pripadnosti.
Uskrs je praznik u kom se svetkuje vaskrsenje Hristovo, jer se u njemu slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće života. Zato je Uskrs, najveći od svih petnaest praznika i sa pravom nosi ime Praznik nad praznicima.
Kako je pisao čuveni etnolog Mile Nedeljković u svojoj knjizi „Srpski običajni kalendar" februar je po mnogo čemu poseban mesec kako kod nas tako i u svetu! Mesec koji nagoveštava kraj mesojeđu, mesec karnevala (oproštaj od mesa), mesec vode...
Po iznikloj travi i pomaljanju useva i rukosada, po gori uveliko i bokorno zazeleneloj, april se naziva lisnim mesecom. Najčešće je u znaku uskršnjeg posta, koji je nekada bio pravo ispaštanje, ali je u njemu bilo i vedrih dana ispunjenih pesmom, šalom i igrom.
Pored Božića, Uskrs predstavlja najveći hrišćanski praznik, stoga se često naziva i praznikom nad praznicima. Prestavlja dan radosti i veselja, dan opšteg praštanja i druženja.