visual e1435844013608

49 BITEF posvećen Jovanu Ćirilovu

Najznačajniji pozorišni festival Bitef, ove godine otvoriće pozorišna predstava “Murmel Murmel”, svetski teatarski hit, čuvenog reditelja Herberta Friča, saopšteno je na konferenciji za novinare upriličenoj tim povodom. 49 BITEF će biti održan 17-24. septembra.

Vladan Vukosavljević, sekretar za kulturu, naglasio je da ovaj teatarski festival značajno obeležava skoro pola veka u Beogradu, svojim osobenim pozorišnim žanrom. Njime se najavljuju posebni stilovi i njegove posedice su značajne za naš grad, i čitav region. Bitef predstavlja kulturni ponos Beograda – istakao je Vukosavljević. Takođe nas je upoznao i sa tim da je Skuptina grada ove godine odvojila manje sredstava, a da je slična situacija i sa Ministarstvom kulture, jer takve su realne mogućnosti, i nažalost ovu manifestaciju prati sudbina našeg društva.

Anja Suša, selektorka festivala, istakla je na samom početku da je ovo prvi Bitef bez Jovana Ćirilova, iako se već na prošlom, zbog poodmakle bolesti, nijednom nije pojavio, kao i da je Bitef koji je pred nama, u celosti posvećen uspomeni na Jovana Ćirilova, koja je neizbežno, i uspomena na sam Bitef. Zahvalila se celoj direkciji festivala na podršci za selekciju, i ističe da joj je veoma bitno da ne izneveri dugogodišnju tradiciju festivala.

„Ovogodišnji slogan je isti kao i slogan godine kada nas je napustila Mira Trailović, namerno ga ponavljamo jer upravo su oni zajedno pokrenuli i jedno vreme vodili ovaj festival. Namera nije samo da se oda počast Jovanu, već mnogo bitnije da se oda počast slavnoj tradiciji i tekovinama koje ovaj festival ima. I samim tim ovaj slogan simbolizuje odgovornost ovog festivala“ – rekla je selektorka Suša.

Selekcija u poslednjih par godina funkcioniše u tri ravni. Prva predstavlja velike internacionalne predstave, i su zapravo informacija za našu scenu, sa medjunarodne. Ovog puta će biti prikazana predstava “Murmel Murmel”, čuvenog pozorista, radjena u produkciji berlinskog “Folksbine am Roza Luksemburg plac”. Rađena po istoimenoj knjizi koju je izdao Diter Rot 1973. godine, a njen odjek predstavlja oduševljenje nemačke i internacionalne kritike. Takodje biće i Maksim Gorki teatar, takođe iz Nemačke, a tu je i predstava jednog savremenog francuskog umetnika, Žonatan Kapdevijel.

“Ravnomeran je odnos internacionalne ponude i regionalne, što se pokazalo kao nešto dobro” – istakla je Anja Suša.

Zatim drugu ravan predstavlja regionalni deo selekcije, i tu je nekoliko velikih i zanimljivih projekata, poput „Ilijade“. Treći deo predstavljaju nove pozorisne tendencije pod sloganom Šta nas hrani? U okviru ovog dela gledaćemo pet naslova, koje su posvećeni savremenim izvođačkim praksama u veoma prostranom i donekle arbitrarnom polju savremenog političkog teatra. Postavljajući pitanje: „Šta nas hrani?” indirektno postavljamo i pitanje: „Čega smo gladni?”. U vremenima u kojima, kako kaže Breht prvo dolazi ždranje, pa tek onda moral, u kojima bankari postaju proroci, a pobuna, samo roba, ova pitanja je, pogotovo u pozorištu, važno postavljati.

Anja Suša je skrenula i na pažnju i na priče koje su se pojavile u javnosti povodom projekta „Kompleks Ristić“ Olivera Frljića, gde se zapravo ne radi o ličnosti Ljubiše Ristića, već o fenomenu jednog vremena, koji se dosledno i sistematično bavi novijom istorijom jugoslovenskog i postjugoslovenskog prostora i njenim anomalijama i prećutkivanim sadržajima.

Selektorka festivala zahvalila se i na pouzdanoj podršci Gete instituta, kao i francuskog instituta.

Ovogodišnji Bitef će imati i prateće programe u vidu Polifonije, Bitefa na filmu i novog projekta Bitef zone, koja predstavlja ideju oživljavanja i regeneracija Skvera Mire Trailović, kao jednog od otvorenih javnih gradskih prostora na kojem bi se dešavali kulturno-umetnički sadržaji na otvorenom.

Miloš Latinović, direktor Bitefa-a, istakao je da su ovaj 49. Bitef pripremali uz posebno obraćanje pažnje na njegovu tradiciju. A da su vremena teška i da je ovogodišnji buđet festivala 32 miliona i 600 hiljada dinara, kao i da im nedostaje još 5 miliona, i da se nadaju da će to posredstvom sponzora nadoknaditi.