Vian poster 2 1b5d741

Boris Vijan – koliko je života zapravo proživeo?

Predstavljanje biografije čuvenog pisca Borisa Vijana koju je napisala Kler Žilijar, u prevodu Anje Antić a u izdanju novosadske Kiše,  biće održano u četvrtak, 10. aprila u 18h u Francuskom institutu.  O životu i delu Borisa Vijana govoriće Pavle Sekeruš, prevodilac i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i Đorđe Milović, strip crtač.

 Inženjer, džez trubač, glumac, pevač, pesnik, podržavalac američkih kriminalističkih romana, kritičar, autor pripovedaka i pozorišnih dela, Boris Vijan (1920-1959) nije bio, za života, priznat za velikog romanopisca neobuzdanog stila, koji je preplitao apsurd i osećanja, paradoks i maštu. A bio je upravo to, pre svega drugog. Pena dana, Crvena trava, Svi mrtvaci imaju istu kožu, Vadisrce, Dezerter…ostavio je iza sebe bogato i raznovrsno delo, nedokučivo, do današnjih dana neponovljivo, iz koga izbija očaj ljudske egzistencije.

Pratila ga je reputacija pesimiste koji je obožavao besmisao, provod i igru. Tvorac mnogih kovanica koje su danas u svakodnevnoj upotrebi u francuskom, ali i pronalazač imaginarnih mašina. Njegova najslavnija imaginarna mašina je „pijanokoktel“, instrument koji istovremeno proizvodi muziku i piće.

Boris Vijan, čovek sa hiljadu lica, preosećajan, preosetljiv, umire sa 39 godina od srčanog napada, tokom premijere filma inspirisanog njegovim romanom Pljuvaću po vašim grobovima. Ovaj roman koji je, kao i mnoge druge, objavio pod pseudonimom Vernon Silivan, izazvao je skandal i bio zabranjen.

Posebno je značajan njegov roman Pena dana, koji, neprihvaćen od strane publike za Vijanovog života, postaje kultni roman miliona adolescenata širom sveta nakon njegove smrti.

Biografiju, Borisa Vijana, objavio je Galimar, 2007. godine. Autor je Kler Žilijar. Izdavačka kuća Kiša iz Novog Sada, objavila je prevod u decembru 2013. godine (prevela Anja Antić). Takođe, u proteklih sedam godina objavljeni su njegovi romani: Crvena trava, Vadisrce, One ne shvataju, Psi, želja i smrt, Pljuvaću po vašim grobovima i zbirka pripovetki po izboru samog autora, Žmarci.