Daleko od svojih svetilišta, u toku petovekovnog ropstva, kad mu je, uglavnom, sva svetinja bila drvena crkvica sa priučenim sveštenicima kao čuvarima vere i običaja, srpski narod je zaboravio i samo značenje praznika Sretenje.
Uskrs, kada se svetkuje vaskrsenje Hristovo, najveći je hrišćanski praznik jer se u njemu slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće svih živih.
Slave, kao deo naše istorije i tradicije, predstavljaju i deo naše savremene urbane prakse. One povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, i na taj način jačaju osećaj identiteta i pripadnosti.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Uskrs je praznik u kom se svetkuje vaskrsenje Hristovo, jer se u njemu slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće života. Zato je Uskrs, najveći od svih petnaest praznika i sa pravom nosi ime Praznik nad praznicima.
Februar je mesec slava, jela i pića, zbora i dogovora, a kako je u njegovoj sredi veliki praznik Sretenje, onda je jasnije zašto je na taj dan 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak.
Maj je nazvan cvetnim mesecom (jer cvet znači boja) , po nabujalom rastinju okićenom svim bojama, jer je tada sve u punom cvatu i cvetu. Ime je dobio po rimskoj boginji Maius, zaštitnici biljaka i rastinja.
Tri jerarha su Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih uživa poštovanje u našem narodu, od koga su prihvaćeni kao krsna imena pojedinih porodica.
Sveta Paraskeva, u našem narodu poznata kao Sveta Petka, rođena je krajem desetog veka u Epivatu, kod trakijskog grada Kalikratije, a poreklom je bila Srpkinja.
Pored Božića, Uskrs predstavlja najveći hrišćanski praznik, stoga se često naziva i praznikom nad praznicima. Prestavlja dan radosti i veselja, dan opšteg praštanja i druženja.
No More Content