Sveta Paraskeva, u našem narodu poznata kao Sveta Petka, rođena je krajem desetog veka u Epivatu, kod trakijskog grada Kalikratije, a poreklom je bila Srpkinja.
Mitrovdan jeste deobni dan u godini. Propraćen je nizom običaja i verovanja. Kako narodna pesma kaže, Mitrov danak hajdučki rastanak/ Đurđev danak hajdučki sastanak, ovaj dan nije bio samo prelomni privredni trenutak, već u vekovima robovanja pod Turcima, i dan slobodarskih težnji i obezbeđivanja zimovanja za branioce (hajduke) i osvetnike ugnjetavanog naroda.
Jovanu Zlatoustom je posvećivano više manastira i crkava u Srbiji, od kojih je većina, na žalost, u ruinama. Od njih danas živi kapela Jovana Zlatoustog u manastiru Ćelije u Leliću kod Valjeva. Srpska pravoslavna crkva ovog sveca proslavlja 26. novembra.
Pored Božića, Uskrs predstavlja najveći hrišćanski praznik, stoga se često naziva i praznikom nad praznicima. Prestavlja dan radosti i veselja, dan opšteg praštanja i druženja.
U narodu se smatra da je najhladnija zima oko Svetog Save. U Metohiji se period od Svetog Nikole do Svetog Save (19. decembra - 27. januara) naziva prosenac, a u gruženskim selima se ovi dani zovu proseni dani.
Februar je mesec slava, jela i pića, zbora i dogovora, a kako je u njegovoj sredi veliki praznik Sretenje, onda je jasnije zašto je na taj dan 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak.
Slave, kao deo naše istorije i tradicije, predstavljaju i deo naše savremene urbane prakse. One povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost, i na taj način jačaju osećaj identiteta i pripadnosti.
Uskrs, kada se svetkuje vaskrsenje Hristovo, najveći je hrišćanski praznik jer se u njemu slavi sama osnova hrišćanske vere, na kojoj počiva i nada u vaskrsnuće svih živih.
Kako je pisao čuveni etnolog Mile Nedeljković u svojoj knjizi „Srpski običajni kalendar" februar je po mnogo čemu poseban mesec kako kod nas tako i u svetu! Mesec koji nagoveštava kraj mesojeđu, mesec karnevala (oproštaj od mesa), mesec vode...
Drugog dana po novoj godini slavi se Ignjatijevdan. On je u sklopu božićnog ciklusa značajan praznik. Ovaj dan se naziva još i Kokošinji Božić ili Živinski Božić i o njemu se obavlja niz radnji i običaja radi zaštite domaćinstva i živine.
No More Content