Kineska Nova godina, u znaku Vodenog Zmaja, počinje 23. januara. Prema kineskom verovanju, 2012. godina biće nam puna uzbuđenja i uspeha, a onima koji žele da osnuju porodicu biće to prava prilika za podmladak...
Po iznikloj travi i pomaljanju useva i rukosada, po gori uveliko i bokorno zazeleneloj, april se naziva lisnim mesecom. Najčešće je u znaku uskršnjeg posta, koji je nekada bio pravo ispaštanje, ali je u njemu bilo i vedrih dana ispunjenih pesmom, šalom i igrom.
Maj je nazvan cvetnim mesecom (jer cvet znači boja) , po nabujalom rastinju okićenom svim bojama, jer je tada sve u punom cvatu i cvetu. Ime je dobio po rimskoj boginji Maius, zaštitnici biljaka i rastinja.
Oktobar se naziva kišnim mesecom, po obilnim i čestim kišama, što je znak da je zima blizu. Po narodnom shvatanju, zima počinje od Tomindana.
Od petnaest velikih praznika dvanaest je posvećenih Hristu i Bogorodici. Među njih se ubrajaju Blagovesti. U crkvi se ovaj...
Po suncu i toplini, svejedno što zima može repom da ošine, jer je, po predanju, deda Sečko pozajmio od baba Marte devet dana i zaledio obesnu staricu sa njenim jarićima ( u tzv. zajmljenim danima), mart je prolećni mesec, mesec obnove i mladenaca, pa se po starom kalendaru, njegov prvi dan nazivao Proletnjak. U njemu su i Mladenci, praznik koji se rado iščekivao i provodio veselo.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Tri jerarha su Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih uživa poštovanje u našem narodu, od koga su prihvaćeni kao krsna imena pojedinih porodica.
„Ko se krsti, taj posti“ govorilo se u narodu, jer se jednodnevni post o Krstovdanu (27. septembar) , naročito poštovao u našoj tradi
Vodena nedelja je vezana za Đurđevdan, nastupa neposredno posle đurđevske sedmice. Naziva se još i rusalna nedelja.