Vrlo uvažen u pravoslavnom svetu, posebno kod Grka, gde važi kao opšti pomagač hrišćana, svetitelj Nikola je i kod Srba u velikom poštovanju, mnogo većem nego što bi mu pripalo po mestu koje zauzima u nebeskoj hijerarhiji. Stavljen je odmah uz Svetog Jovana-kuma i krstitelja Božjeg, i Svetog arhanđela Mihaila-prvog među bestelesnim silama uz nebeski presto.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Vavedenje je jedan od pet najvećih Bogorodičinih praznika. Pravoslavna crkva ga slavi 4. decembra. U narodu se naziva Sveta Prečista i predstavlja naročito poštovanje žena. Naziva se još i Ženska Bogorodica i veoma je uvažen kod nerotkinja i porodilja.
Jovanu Zlatoustom je posvećivano više manastira i crkava u Srbiji, od kojih je većina, na žalost, u ruinama. Od njih danas živi kapela Jovana Zlatoustog u manastiru Ćelije u Leliću kod Valjeva. Srpska pravoslavna crkva ovog sveca proslavlja 26. novembra.
Sveti Toma je jedan od dvanaestorice apostola. Malo ko zna da nabroji imenom sve apostole, ali za Tomu svi znaju, naročito što je u narodu prozvan Neverni Toma. Većini nije jasno zašto je stekao ovaj nadimak - zato što je veroloman ili sumnjičav?
Oktobar se naziva kišnim mesecom, po obilnim i čestim kišama, što je znak da je zima blizu. Po narodnom shvatanju, zima počinje od Tomindana.
„Ko se krsti, taj posti“ govorilo se u narodu, jer se jednodnevni post o Krstovdanu (27. septembar) , naročito poštovao u našoj tradi
Iako liče na nadimke „žestokih“ momaka- koložeg, sečko i derikoža su isto što i siječanj, veljača i ožujak, odnosno januar, februar, mart. Reč je o zaboravljenom srednjovekovnom kalendaru u nas.
Božić prate najlepši verski običaji i obredi. Ovaj praznik simbolizuje ljubav, mir i praštanje, sa propagiranjem porodničnih vrednosti.
Kako je pisao čuveni etnolog Mile Nedeljković u svojoj knjizi „Srpski običajni kalendar" februar je po mnogo čemu poseban mesec kako kod nas tako i u svetu! Mesec koji nagoveštava kraj mesojeđu, mesec karnevala (oproštaj od mesa), mesec vode...