ID 10065719

Aktivizam: inicijative, grupe i pokreti

Na koji način se danas izrazava bunt? Koja su stremljenja aktivističkih grupa i pokreta i zašto je njihovo postojanje bitno?

U svetu poslednjih pedeset godina, nastajale su grupacije različitih stremljenja. Uglavnom su to neke vrste političkih, ekonomskih, kulturnih ili ekoloških stremljenja.

Iako su njihova ubeđenja su različita, one opet nose neke zajedničke crte. U najširem kontekstu možemo ih nazvati autonomnim pokretima.

Mnoštvo pokreta se izrodilo sa željama i težnjama ka raznoraznim slobodama i pravima. Oni ukazuju da je, na putu civilizacijskog usavršavanja, potrebno još mnoga pitanja rešiti.

Jedna od osnovnih karakteristika ovih pokreta je odvajanje od tradicionalne politike, bez tendencija ka upravljanju i reformom društva, već razvijanje alternativnih životnih stilova ovde i sad.

Oni projavljuju svoj stav, i ukazuju na to da, ukoliko on nije primenjen u praksi, onda je bezvredan. Stoga, pozivaju na trenutnu akciju.

Njihovo ponašanje je planirano upravo zarad postizanja socijalnih i političkih ciljeva aktivnostima. Teže jednom opštem podizanju svesti, uticanju pre svega na socijalne promene i solidarnost sa ugnjetavanim ljudima širom sveta. Streme poboljšanju uslova života, socijalnim promenama, posebno marginalnih grupa i ugroženih pojedinaca.

Ono što ih još karakteriše je to da se vezuju za teme koje izazivaju oprečne stavove u društvu. Dovode ih u vezu sa disidencijom, a projavljuju se u raznim oblicima. Najčešće su u upotrebi nenasilne provokativne taktike i strategije. U igri su simboličke akcije, propaganda, bojkot, štrajkovi, sabotaža, izbacivanje slogana, apsurdan humor, buđenje svesti o prilikama u kojima živimo uz pomoć šoka, građanska neposlušnost, a sve zarad društvenih promena.

Kritukuju često zapadnu civilizacijau, i antikapitalističkog su uverenja. Uglavnom teže da demonstriraju principe solidarnosti među potlačenima. Nekada se mogu graničiti i sa anarhističkim načelima.

Taktike mogu biti različite, od marširanja, držanja barikada, zauzimanja ulica bez dozvole, uništavanje imovine, napadanje, pružanje ljudima prve pomoći od suzavca, oslobađanje od hapšenja, itd.

Ono što osuđuje šira javnost, kao i drugi aktivisti, a što je kod pojedinh grupacija prisutno, je svesno uništavanje imovine. Najčešće napadaju simboli ekonomske moći i političke kontrole – banke i multinacionalne korporacije. U tom kontekstu su kritikovani za vandalizam, kršenje zakona, nezrelost i bezrazložno nasilje.

Koje sve to aspiracije ka slobodi postoje?

Ono što se često projavljuje kao afinitet su antiglobalističke demonstracije, kao i različiti oblici klasne borbe. Oni skreću pažnju na probleme zagađenja atmosfere, ugrožavanja životne sredine, prava izbeglica, radnika, azilanata i emigranata, odbranu marginalnih grupacija. Tu si u i oni koji su protiv GMO-a, zatim antinuklearni pokreti, kao i pokreti protiv međunarodnih vojnih intervencija. Takođe, postoje i pokreti koji se bore protiv gladi, a istovremeno i protiv rata i nasilja, kao i za smeštaj beskućnika, uz pomoć svih raspoloživih sredstava. Zatim, protiv negativnih efekata slobodne trgovine na siromašni svet, Svetske trgovinske organizacije, gušenje slobode, državne birokratije, potrošačkog stila života.

Takođe, u igri su i različite težnje ka pravima, npr. pravo na zagarantovani osnovni prihod, globalno državljanstvo, slobodan pristup novim tehnologijama. Zatim, borba za oslobođenje ulica od automobila – sprečavanje da se od gradova naprave auto putevi, a od zelenih površina poslovni prostori. Zalažu se za besplatne radnje, gde se poklanjaju i razmenjuju stare stvari, suprotno poslovanju novčane ekonomije. U svojoj osnovi, uglavnom su to sve pokreti protiv kapitalizma, a osnovna težnja je unuverzalna solidarnost.

Toliko je još pitanja koja treba rešiti, čak i u najrazvijenijim zemljama, da ovakve aktivnosti ukazuju upravo na potrebe za promenom. Jer kako Boris Buden kaže: «Sloboda nije stanje, nego razlog za stalnu mobilizaciju i borbu, ona se u svakom trenutku mora izboriti, ona je konfliktna i nije neposredno zasnovan oblik života.»    

foto: xedos4 at FreeDigitalPhotos.net