Zelja da se napravi cvrsta istorija zavrsice se neuspehom foto Vladimir Opsenica 2
Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom, foto: Vladimir Opsenica Igor Koruga Proba u Magacinu Nela Antonović, Anđa Todorović, Boris Čakširan, Tanja Pajović, Sanja Krsmanović i Jelena Jović MKM, 31. mart 2023. © 2023 ph: vladimir opsenica

Premijera plesne predstave “Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom” Igora Koruge u Bitef Teatru

Plesna predstava “Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom” Igora Koruge, u produkciji Stanice Servisa za savremeni ples, biće premijerno izvedena u Bitef Teatru 20. aprila u 20 časova. Prva repriza na programu je u petak, 21. aprila, takođe u 20h.

Uz autora i koreografa Igora Korugu i izvođače, na predstavi su radili dramaturškinja Milica Ivić, kompozitor Luka Mejdžor, Mane Radmanović zadužen za grafičko oblikovanje, Boris Butorac, dizajner svetla, producentkinja Marijana Cvetković, kao i koordinator Marko Pejović i organizator Filip Perić.

Polazna želja u kreiranju ove plesne predstave jeste pitanje: na koji način arhiviranje plesne umetnosti može biti umetnička praksa?

Autorovo istraživanje ove želje odvija se kroz transgeneracijsku kreativnu razmenu sa šest koreografa/reditelja/plesača/izvođača lokalne nezavisne plesne scene: Nelom Antonović, Anđelijom Todorović, Jelenom Jović, Tatjanom Pajović, Borisom Čakširanom, i Sanjom Krsmanović Tasić.   Ovih šest umetnica i umetnika zajedno, izvođači su predstave, odnosno „arhive u pokretu“ – otelovljujući nedovoljno zabeležene zapise kretanja, doživljaja, sećanja, oralnih istorija iz njihovih umetničkih opusa – u trenutku kada ne postoji zvaničan institucionalni okvir arhiviranja lokalne plesne scene.

Kroz transgeneracijsko (samo)propitivanje fizičkih, društvenih, emocionalnih, ekonomskih, ideoloških i drugih (uglavnom nevidljivih) ranjivosti iza njihovog kulturno-umetničkog rada i prakse, preispituju se ujedno i taktike, principi, (re)pozicioniranja i kontradiktornosti njihove samoodrživosti kao oblika otpora, kritike i zajedništva u turbulentnim društveno-političkim okolnostima rada i života tokom poslednjih četredeset godina. Šta o svemu tome iz današnje perspektive imaju da kažu (umetnički i lično) Antonović, Todorović, Jović, Pajović, Čakširan i Krsmanović Tasić? Šta nose i kriju njihova tela? Na koje načine se nestalnost arhiviranja jednog vremena i istorije odražava kroz nestalnost same umetničke izvedbe (predstavu)? Kako plesna umetnost (nezavisne scene) opstaje kao relevantno društveno, kulturološko i političko sredstvo za re- i pre-oblikovanje društvenog tela? Želja da se napravi čvrsta istorija, sigurno se završava neuspehom. Pitanje je samo, za koga?

Predstavu realizuje Stanica Servis za savremeni ples uz podršku projekta Dance On, Pass On, Dream On, programa Kreativna Evropa i Ministarstva kulture Republike Srbije, a partneri su Kulturni centar Magacin i Bitef Teatar.