Fotografija izvor Depositphotos.1

U Srbiji svako dvadeseto dete gojazno!

Statistika pokazuje da je svaka peta osoba u Srbiji gojazna i da je svako dvadeseto dete gojazno. Od 1975. godine broj je udesetostručen, sa tendencijom daljeg rasta. Gojaznost nije samo estetski problem, nego važno zdravstveno pitanje koje je uzrok mnogih oboljenja, a sve navike kreću iz perioda detinjstva i najranijeg doba deteta, saopšteno je na prvoj online konferenciji o pravilnoj ishrani dece koju je organizovala kompanija Mlekoprodukt. 

Kako su gojaznost i nepravilna ishrana dece postali ozbiljni društveni problemi u našoj zemlji, kompanija Mlekoprodukt, deo grupe Savencia Fromage & Dairy odlučila je da da svoj doprinos rešavanju ovog problema kroz edukaciju dece, roditelja, predškolskog i školskog kadra o važnosti pravilne ishrane u razvoju deteta kroz projekat Biser Nutri Akademija.

„Posebno smo ponosni što u Srbiji sprovodimo prvu nacionalnu društveno odgovornu kampanju, Biser Nutri Akademiju, koja je posvećena našim najmlađim potrošačima kroz podizanje svesti o stvaranju zdravih navika u  ishrani, vodeći se pristupom Positive Food“, istakla je Bojana Momčilov, Communications and CSR manager.

Na konferenciji su učestvovali stručnjaci koji se bave zdravljem dece i izbalansiranom ishranom – dr Jelena Jovanović pedijatar, dr Snežana Dejanović, specijalista higijene i dijetolog i Leontina Vukomanović, pevačica, kompozitor i tekstopisac, koja je govorila o iskustvima u sticanju pravilnih navika u ishrani svoje kćerke.

Tokom konferencije, stručnjaci su govorili o tri teme – načelima pravilne ishrane, zdravstenom aspektu pravilne ishrane i sticanju pravilnih navika u ishrani.

 „Najbolji recept za pravilnu ishranu je sasvim jednostavan i glasi: dovoljno, ali umereno, raznovrsno, ali mešovito, pravilno pripremljeno i ravnomerno raspoređeno“, istakla je dr Snežana Dejanović, specijalista higijene i dijetolog, naglasivši da detetu treba da budu dostupne sve grupe namirnica u odgovarajućem obimu i odnosu kako bi ono moglo da ostvari svoj rast i napredak.

Dr Dejanović je učestvovala u kreiranju Pravilnika o zdravoj ishrani dece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta te je govorila o pripremi i distribuciji toplih obroka u školama.

Doktorke su se usaglasile da ishrana deteta treba da bude bazirana na namirnicama biljnog porekla, a neke nedostatke biljne hrane treba nadopuniti namirnicama životinjskog porekla.

„Svako dete je ‘kosmos za sebe’. Nema gotovih rešenja sa Interneta, preuzimanja dijeta bez konsultacija sa lekarom“, zaključila je dr Jelena Jovanović, ističući da se pravilne navike stvaraju još tokom dojenja i da se manifestuju u kasnijem uzrastu.

Veoma bitnu ulogu u formiranju pravilnih navika u ishrani ima porodica, zatim vaspitači, vršnjaci, industrija i država koja donosi određene zakonske regulative i propise, istaknuto je tokom konferencije.

Leontina je naglasila da su jutarnji doručak, odlazak sa detetom na pijacu i omogućavanje da proba različite mirise i ukuse hrane osnov u sticanju pravilnih navika iz njenog iskustva.

„Svaka mama ima dilemu da li je dovoljno nahranila svoje dete. Kada ste vi mirni sami sa sobom vama je jasno da tom detetu samo treba da pružite šareniš koje će oni samo hteti da pojede. Teško je biti roditelj koji prepoznaje i razume svoje dete. Mi se nažalost i dalje oslanjamo na stereotipe, i ne samo na to, već i na naučna znanja. Treba dete zainteresovati za druge šarene stvari“, zaključila je Leontina.

Na samom kraju konferencije, usledili su odgovori na pristigla pitanja koja su se odnosila na unos šećera, uvođenje dijeta za decu i kupovinu gotovih zdravih obroka. 

Inicijalno zamišljena kao karavan koji bi obilazio gradove širom Srbije, informisao roditelje, decu i zaposlene u školama o načelima pravilne ishrane, Biser Nutri Akademija je usled korona virusa održana online i emitovana putem društvenih mreža. U narednom periodu, u planu tima Biser Nutri Akademije je serija od pet edukativno zabavnih događaja za decu, roditelje i sve ostale zainteresovane strane u svrhu podizanja svesti o pravilnoj ishrani dece predškolskog i školskog uzrasta u pet različitih gradova u Srbiji: Zrenjanin, Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac.

foto: Depositophotos