Naslovna strana kompozicije Alojza Kalauza Sto se bore misli moje iz 1850

Pesma Što se bore misli moje u svetlu novih istorijskih izvora

U Konaku kneginje Ljubice, u sredu, 10. januara 2018. godine, u 17 časova, dr Radomir J. Popović, viši naučni saradnik Istorijskog instituta u Beogradu, održaće predavanje Pesma Što se bore misli moje u svetlu novih istorijskih izvora. Predavanje se realizuje kao deo pratećeg programa aktuelne izložbe Anastas Jovanović – Umetnost i novi mediji.

Pesma Što se bore misli moje jedna je od najpopularnijih starogradskih kompozicija. U literaturi se uvrežilo mišljenje da je autor, knez Mihailo, pesmu posvetio svojoj ljubavi i sestričini Katarini Konstantinović. U novije vreme nastalo je tumačenje da je knez pesmu, ipak, posvetio princezi Kleopatri Karađorđević. Nedavno publikovani memoari Konstantina Jovanovića, sina Anastasa Jovanovića, bacaju sasvim novo svetlo na to ko je bila kneževa pesnička muza. Naime, reč je o jednoj nemačkoj princezi iz aristokratske porodice Lihtenštajn u koju je knez nesrećno bio zaljubljen. Ako je suditi prema tom izvoru, stihove je knez mogao napisati krajem pete ili na samom početku šeste decenije 19. veka. Približno u isto vreme i nezavisno od kneževog pesničkog nadahnuća nastala je kompozicija Što se bore misli moje. Naime, povodom petnaestog rođendana kneginje Kleopatre Karađorđević češki kompozitor Alojz Kalauz, koji je u Srbiji boravio od 1843. godine, komponovao je 1850. godine kompoziciju Što se bore misli moje. Sredinom pedesetih godina 19. veka istu melodiju ponovo je komponovao Kornelije Stanković. Šezdesetih godina 19. veka Stankovićeva kompozicija i kneževi stihovi redovno su izvođeni na balovima u Beogradu. Na predavanju će se ukazati na relevantnost i važnost memoara kao istorijskog izvora, posebno uspomena Anastasa i Konstantina Jovanovića. (dr Radomir J. Popović)