maja pelevi filip balunovi facebook

Filozofski teatar: Beda ljudskih prava

Povod za razgovor dramske spisateljice Maje Pelević i politikologa i sociologa Filipa Balunovića “Beda ljudskih prava” u okviru Filozofskog teatara, koji će biti održan 10. maja u 20h u Bitef teatru je nova knjiga Balunovića “Beda ljudskih prava – pandemija, desnica i nauka kao novo polje političke borbe” koju je nedavno objavio Fakultet za medije i komunikacije.

Knjiga prolazi kroz kratku istoriju ljudskih prava, problematizuje domete oslanjanja na ljudska prava kao okvira za politike emancipacije, i ukazuje na neočekivan razvoj događaja tokom pandemije, u kom su akteri sa političke desnice protivljenje epidemiološkim merama i vakcinama zasnivali upravo pozivajući se na ljudska prava.

Pored toga razgovor će se voditi i na temu političkog nepoverenja, naopake logike “manjeg zla”, teorija zavere i postaviće se pitanje da li je u današnjem svetu moguće na globalnom nivou zamisliti napuštanje neoliberalne paradigme ili pak ubrzano idemo u pravcu ekološke i(li) nuklearne katastrofe.

Filip Balunović je naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu i docent na Fakultetu za medije i komunikacije. Prema obrazovanju je politikolog i sociolog, prema onome što piše i načinu na koji promišlja, politički filozof. 

Osnovne studije završio je 2011. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Prvi master iz oblasti Evropskih studija i međunarodnih odnosa stekao je 2013. godine na Evropskom institutu u Nici i na Bilgi Univerzitetu u Istanbulu. Drugi master iz domena ljudskih prava i demokratije završio je na univerzitetima u Sarajevu i Bolonji 2015. godine. Doktorirao je 2020. godine na Scuola Normale Superiore u Firenci, na temu sociologije društvenih pokreta. Kao gostujući istraživač, boravio je na univerzitetima u Liverpulu, Kopenhagenu, Ljubljani, Rijeci i na Univerzitetu Humbolt u Berlinu. Autor je monografije „Beleške sa slobode” (Mediteran, 2014), kao i nekoliko naučnih radova iz oblasti sociologije društvenih pokreta. Šire od toga, istraživačka i teorijska interesovanja zahvataju oblasti političke filozofije, marksizma i post-marksizma, kritičke teorije, identiteta i klasične političke teorije.