Otvoren Rimski bunar

Direktor Javnog preduzeća Beogradska tvrđava Nikola Kovačević, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Nela Mićović i sekretar Privremenog organa grada Beograda Goran Vesić juče su otvorili Rimski bunar na Beogradskoj tvrđavi.

Bunar je bio nedostupan široj javnosti po preporuci Republičke građevinske inspekcije, zbog nesigurnih tokova električne energije i mogućeg propada materijala, a zahvaljujući angažovanju JP “Beogradska tvrđava”, Zavoda za zaštitu spomenika kulture i Privremenog organa grada Beograda, posle sedam godina, Rimski bunar će ponovo biti dostupan za razgledanje svim posetiocima Beogradske tvrđave, svakog dana (i vikendom) od 10.00 do 18.00 časova. Tokom marta meseca ulaz će biti besplatan.

Javno preduzeće „Beogradska tvrđava“ u prethodnom periodu obavilo je čitav niz intervencija na sanaciji i obnovi strujnog ormara i elektroinstalacija. Postavljena je nova rasveta, a u drugoj fazi radova urađena je nova ograda iznad okna Bunara, zamenjene metalne rešetke koje pokrivaju otvor i popravljena vrata na vrhu oba spiralna stepeništa.

Radovi su izvedeni uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i stručni nadzor Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Rimski bunar izgrađen je u periodu obimne barokne rekonstrukcije Beograda u doba austrijske vlasti od 1717. do 1739. godine. Naziv Rimski bunar, koji je prvi put zabeležen u 19. veku, dobio je na osnovu verovanja da sam bunar potiče iz perioda rimskog Beograda. Predstavlja delo značajne barokne arhitekture na ovim prostorima i u vreme kada je izgrađen predstavljao je jedno od najboljih ostvarenja vojne arhitekture. Veruje se da je autor projekta Baltazar Nojman, najznačajniji arhitekta razvijenog baroka u Evropi. Sam bunar predstavlja duplo umanjenu repliku bunara Svetog Patrika iz Orvieta u Italiji.

Građevina je do danas sačuvana u svom izvornom obliku.