arhipelaglogotip

Arhipelag: Godina za priču

Arhipelag je u ovoj godini objavio knjige najboljih savremenih srpskih pripovedača. Na Sajmu će premijerno biti predstavljena nova knjiga priča Davida Albaharija Propuštena prilika, dok su ranije objavljene nove knjige priča Mihajla Pantića Hodanje po oblacima i Jelene Lengold U tri kod Kandinskog.

Uporedo sa pričama, Arhipelag objavljuje nekoliko izuzetno zanimljivih domaćih i prevedenih romana. Novi roman Milete Prodanovića Arkadija biće premijerno predstavljen na Sajmu knjiga. Arkadija je uzbudljiv tranzicijski roman o ključnim izazovima našeg vremena u kome se pojavljuju ruski i domaći tajkuni, visoka politika i krupni kriminal, stvarnost koja prevazilazi fantastiku, korupcija kao drugo lice tranzicije. Arkadija je nepotkupljiva i bespoštedna slika naših dana u čudesnim i uznemirujuće stvarnim zemljama Prevalitani, Tribaliji i Rusiji. Novo izdanje romana Vladislava Bajca Bekstvo od biografije pripoveda o Đorđu Šagiću, junaku sa osam imena i sa osam biografija, koji je ceo život tragao za slobodom i sobom od Ugarske i Karađorđeve Srbije do Sjedinjenih Država, Meksika i Paname.

Arhipelag je u ovoj godini objavio četrdeset novih i obnovljenih izdanja, pokrenuo dve nove edicije, organizovao novo izdanje Beogradskog festivala evropske književnosti i pokrenuo nekoliko velikih projekata, od kojih je najnoviji Nagrada za ekonomsku istoriju Balkana.

“Ovo će očigledno biti godina za priču. A mi smo odlučili da ovu godinu Arhipelaga posvetimo priči u kojoj se može uživati i s kojom se može razumeti naše vreme. To nije samo priča kao žanr, nego i priča kao oblik komunikacije i način razumevanja,” rekao je Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga, predstavljajući knjige koje će ova izdavačka kuća objaviti do Sajma knjiga u Beogradu.

Roman Džona Ralstona Sola Mračna priključenija je crna komedija međunarodnih razmera, od Njujorka do Pariza i Beograda, od Maroka do Haitija, od ljubavnih priča do krimi zapleta, od globalizacije do globalne korupcije, od uzroka Prvog svetskog rata do događaja koji su obeležili naše vreme. Roman Volja i sudbina je velika sinteza jedinstvene pripovedačke magije Karlosa Fuentesa i nedvosmislenog angažmana kojim je izrazio dramu i iskušenja Meksika i Južne Amerike. Fuentesovo uzbudljivo i provokativno pripovedanje kroz sudbinu mladića Jošue prati politiku i svakodnevicu Meksika i Južne Amerike u poslednje tri decenije. Istovremeno, ovaj roman je velika saga o ljubavi i strasti, ali i o prijateljstvu i izdaji. Jedini čovek na kontinentu je najpoznatiji roman nemačke književnice Terezije More koja je upravo dobila Nagradu za najbolji nemački roman godine. U pitanju je nesvakidašnji roman o junaku koji u velikoj poslovnoj zgradi radi za jednu multinacionalnu korporaciju u kojoj predstavlja samo mali šraf u velikom sistemu. Jedini čovek na kontinentu je najbolji evropski roman o iskustvu korporacijske stvarnosti. Kada počinje svetska ekonomska kriza, junak odjednom shvata da u njegovoj korporaciji nešto ne funkcioniše i on ubrzo postaje jedini čovek te korporacije na evropskom kontinentu.

Pažnju čitalaca svakako će privući knjiga eseja i priča o savremenosti Čarlsa Simića Gledaj dugo i netremice. Ova knjiga je strasno i lucidno svedočanstvo o iskušenjima modernih vremena: o političkoj neodgovornosti, o vojnim intervencijama, o tome ko su danas autentični svedoci užasa, o nestanku javnog dobra iz javnih politika, o novom globalnom talasu pesimizma, o marginalizaciji znanja, o javnim bibliotekama koje se u Sjedinjenim Američkim Državama sve češće zatvaraju, o filmovima koje ne možemo zaboraviti ili o slikama i prizorima savremenog sveta koje ne smemo prećutati. Simić oživljava vlastita sećanja na odrastanje u Beogradu i na život u Evropi i potom u Americi.

Do Sajma knjiga biće objavljena i knjiga memoara Dragoljuba Mićunovića Život u nevremenu, uzbudljiva slika istorijskih, političkih, ideoloških, društvenih i kulturnih prilika u najvećem delu XX veka. U ovoj prvoj knjizi Mićunovićevih memoara obuhvaćen je period od 1930. do decembra 1990. godine. Pričajući o događajima u kojima je bio svedok i učesnik, Mićunović rekonstruiše zbivanja od predratnog Skoplja, Drugog svetskog rata u unutrašnjosti Srbije i dolaska nove vlasti, 1948, hapšenja i Golog otoka, preko Beograda pedesetih i šezdesetih godina, dramatičnih zbivanja 1968. i policijskih i političkih progona i pritisaka tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, godina provedenih u Nemačkoj, sve do pada Berlinskog zida i obnove političkih stranaka i višepartijskog sistema. U Mićunovićevim memoarima opisuje se stotine događaja i preko hiljadu ličnosti. Oblikovana kao izazov za savremenike i kao svedočanstvo protiv zaborava, Mićunovićeva knjiga Život u nevremenu počiva na zanimljivim uvidima, utemeljenoj rekonstrukciji zbivanja, novoj slici poznatih događaja i na iskustvu minulog vremena.

Poznat i ranije kao izdavač velikih poljskih pisaca, Arhipelag će na Sajmu knjiga na kome je Poljska počasni gost predstaviti tri velike knjige savremene poljske književnosti: knjigu priča Zbignjeva Herberta Kralj mrava, u kojima se govori o manje poznatim i marginalizovanim bogovima grčke i rimske mitologije, knjigu eseja Adama Zagajevskog Odbrana vatrenosti u kojoj se govori o poeziji i istoriji, o ideologiji i sumnji, o politici i stvarnosti, o Ničeu i Sioranu, o Česlavu Milošu i Zbignjevu Herbertu, kao i knjigu drama Januša Glovackog Antigona u Njujorku.

Nova edicija Arhipelaga Priče iz istorije započinje knjigom Duška Lopandića Bitke za Balkan u kojoj ovaj autor ispisuje priče, hronike i povesti o borbama i bitkama od Ertogrula i Osmana do kralja Milutina i cara Dušana, od arhiepiskopa Danila do vojvode Momčila, od poslednjih Nemanjića do poslednjeg juriša krstaša, od bitke na Marici do bitke na Varni i druge Kosovske bitke, od Mehmeda Osvajača i Sulejmana Veličanstvenog do princa Evgenija Savojskog i nekoliko opsada Beograda.

U ediciji političke teorije Arhipelag objavljuje knjigu Zorana Ćirjakovića Globalna Afrika o posledicama globalizacijskih i modernizacijskih procesa podsaharskoj Africi. Počinjući kao istorija globalizacije u Podsaharskoj Africi, ova knjiga je uzbudljiva slika njene savremenosti opterećene apsolutnom bedom, ugroženošću kao načinom života i neprestanom borbom za opstanak. Odgovarajući na pitanje zbog čega su stanovnici „crne Afrike“ najveći gubitnici u procesima globalizacije, Globalna Afrika opisuje raspon od hronične bede do nevladine države, od ekonomije opstanka do okultne ekonomije, od „crne Afrike“ na Zapadu do Zapada u „crnoj Africi“, od muzike sveta do globalnog seksa, o životu ispod dna i o patnji i smehu.

Arhipelag objavljuje i novo kolo edicije Sto slovenskih romana, kao i knjigu priča najprevođenijeg slovenačkog pisca Draga Jančara Džojsov učenik. U ovoj knjizi, prevedenoj i na engleski i na francuski jezik, Jančar pripoveda o čudesnoj sudbini Džojsovog učenika iz Trsta, o Pavelićevoj fasciniranosti kotaricom punom ljudskih očiju, o kraju rata u Sloveniji 1945, o jednoj istrazi u Titovoj JNA, o ljubavi i zločinu, o strasti i grehu.

Arhipelag je jedan od retkih domaćih izdavača koji objavljuju poeziju. Ove godine Arhipelag objavljuje knjige pesama Tomaža Šalamuna, pesnika koji je ovih dana dobio Njegoševu nagradu za književnost, i albanskog pesnika Fahredina Šehua, kao i nove knjige pesama Vladimira Kopicla i Slobodana Zubanovića.

Posle tematskih antologija savremene priče Bunker i Kuća na ravnom bregu, objavljenih pre nekoliko meseci, biće objavljena i knjiga Priče o Savamali. Priče u ovoj knjizi nastale su zahvaljujući konkursu Arhipelaga i Mikser festivala za najbolje neobjavljene priče o Savamali i savskoj padini Beograda. U knjizi se nalaze priče vrlo poznatih autora i priče autora koji se prvi put predstavljaju javnosti. Priče u ovoj knjizi oblikovane su u susretu sa svakodnevicom i istorijom, trajanjem i trenutkom mesta u kome se otkrivaju jake simboličke snage.