Kako je dvadesetčetvorogodišnji diplomirani inženjer Saobraćajnog fakulteta i kik-bokser Aleksandar Marić na svojoj životnoj raskrsnici krenuo putem umetnost da bi napisao tri romana, pokrenuo brend muških prsluka „Antonio Marciano“ i stigao do Rima na master studije iz menadžmenta u filmskoj industriji, saznajemo u razgovoru, povodom njegovog nedavnog predstavljanja dva romana, „Šesti Božiji izaslanik“ (ljubavna drama i fantastika) i „Koloros Božji gnev“ (epska fantastika) u Kolarčevoj zadužbini.
Joined10/06/2012
Articles682
Tijana Janković-Jevrić studirala je menadžment u umetničkoj produkciji i novinarstvo na “Akademiji lepih umetnosti”, kao i kameru na “Dunav filmu”. Umetnost joj je veoma bliska - u njoj uživa i kao gledalac i kao stvaralac. Uređuje, piše i fotografiše. Voli da istražuje i saznaje, da upoznaje i da zapitkuje, pa joj je intervju najdraži. Piše za sve rubrike.
Prva ovogodišnja izložba u Muzeju savremene umetnosti posvećena je vajarskim radovima Olge Jančić. Njenim otvaranjem, 11. februara, ujedno počinje i ciklus izložbi o vajarkama čija su dela u kolekciji Muzeja. Kako je najavljeno na konferenciji za novinare, još dve tematske postavke biće otvorene u razmaku od svega nekoliko nedelja. Novitet su dva nešto drugačija programa – jedan inkluzivan, namenjen slepim i slabovidim osobama, a drugi predstavlja umetnički film.
Ukoliko se uputimo do Kopaonika na zimovanje, Đurović nam ovom prilikom predlaže da obavezno svratimo u njegov rodni Kruševac i posetimo Crkvu Lazaricu, kao i park Bagdala, dok više o glumi i tome kako je zanimljivim spletom okolnosti pronalazio svoje uloge, odnosno kako su one pronašle njega i odvele ga put epohe, otkriva dalje u razgovoru:
Čekajući rezultate konkursa Biblioteke grada Beograda za Nagradu “Beogradski pobednik” za najbolji roman napisan na srpskom jeziku u protekloj godini, razgovaramo s Sanjom Savić Milosavljević (1988), čija knjiga “Terefič na Slaviji” je trenutno u najužem izboru za ovo prestižno priznanje.
Kada je reč o celovečernjim filmovima, za koje je u poslednje vreme zaista potrebno izdvojiti celo veče, pitanje svih pitanja je da li je naslov vredan tri sata sedenja. Reditelj i oskarovac Dejmijen Šazel u svom najnovijem ostvarenju „Vavilon“, koji je imao svoju premijeru prošle nedelje u domaćim bioskopima, opravdao je tročasovnu pažnju gledalaca, i dobro odmerenim ritmom filma učinio da sati prolete.
U susret večeri kada ćemo čuti “Muškarca“, razgovaramo o tome kako je prošao njegov nastup u Čikagu na međunarodnom festivalu komedije World Comedy Expo, gde je gostovao kao jedini komičar iz istočnog dela Evrope, o tome koliko moderna komunikacija utiče na to kako doživljavamo duhovitost, o medijima i humoru, o stereotipima i njihovom prevazilaženju smehom, o predstojećem nastupu a samim tim i o receptu za duhovitost i za uspešan brak:
Pored toga što ćemo govoriti o kompozicijama za scensko izvođenje drame autora Miodraga Ilića, u kojoj će se prepoznati svi oni kojima nije život dozvolio da budu ono što istinski jesu, u razgovoru sa gospodinom Srebrićem otkrivamo šta bi to bila obavezna muzička lektira, kako se stiču i neguju dobar ukus i estetika, kao i kojom numerom bi kompozitor opisao današnje vreme.
Zašto je ovo jedan od retkih intervjua koji je planetarno poznat illustrator i umetnički direktor Mirko Ilić i sam pročitao?
Šta sve možemo da naučimo o staklu iz ugla Muzeju nauke i tehnike, i to na primerima staklarske tehnologije i alata za izradu stakla naših proizvođača, saznajemo od višeg kustosa i konzervatora Zorana Levića, koji nam prikazuje još i interesantne i manje poznate činjenice o ovoj materiji.
Iako su holivudski hitovi ti koji se najčešće projektuju na velikom platnu, domaći igrani filmovi su i dalje oni koji podjednako pune bioskopske sale, a uvek su i posebna poslastica na filmskim festivalima. S druge strane, televizijski program zaokružuju, i popularizuju ga, igrane serije domaće produkcije, bez obzira na žanr. Da li onda domaći producent na čelu svojih filmskih ekipa imaju dovoljno kreativnih prilika i budžetskih mogućnosti za realizaciju projekata i razvoj esnafa?