Po suncu i toplini, svejedno što zima može repom da ošine, jer je, po predanju, deda Sečko pozajmio od baba Marte devet dana i zaledio obesnu staricu sa njenim jarićima ( u tzv. zajmljenim danima), mart je prolećni mesec, mesec obnove i mladenaca, pa se po starom kalendaru, njegov prvi dan nazivao Proletnjak. U njemu su i Mladenci, praznik koji se rado iščekivao i provodio veselo.
Joined10/06/2012
Articles291
Janja Rešćanski, diplomirani novinar, veliki je zaljubljenik u etnologiju, antropologiju, istoriju umetnosti. Zanimaju je narodni običaji i verovanja, psihologija i misterije sveta. Na fakultetu su je zvali ’’čeljade željno znanja’’, baš kao i danas. Ne voli priče o ljubavi, ali ono što najviše voli su sove i bizarne vesti. Dok radi reportaže, uživa, a kao veliki šaljivdžija vrsni je davalac komentara. Piše za rubrike stvaran svet, zanimljivosti i životni stil.
Tri jerarha su Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti, a svaki od njih uživa poštovanje u našem narodu, od koga su prihvaćeni kao krsna imena pojedinih porodica.
Daleko od svojih svetilišta, u toku petovekovnog ropstva, kad mu je, uglavnom, sva svetinja bila drvena crkvica sa priučenim sveštenicima kao čuvarima vere i običaja, srpski narod je zaboravio i samo značenje praznika Sretenje.
Februar je mesec slava, jela i pića, zbora i dogovora, a kako je u njegovoj sredi veliki praznik Sretenje, onda je jasnije zašto je na taj dan 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak.
U narodu se smatra da je najhladnija zima oko Svetog Save. U Metohiji se period od Svetog Nikole do Svetog Save (19. decembra - 27. januara) naziva prosenac, a u gruženskim selima se ovi dani zovu proseni dani.
Kumstvo i pobratimstvo su dve ustanove u našem narodnom životu do kojih narod posebno drži i bez kojih se ne može u potpunosti razumeti ni srpsko nacionalno biće. Obe ove ustanove duhovnog srodstva su oličene u Svetom Jovanu, jer je on - kum Božji.
Vrlo uvažen u pravoslavnom svetu, posebno kod Grka, gde važi kao opšti pomagač hrišćana, svetitelj Nikola je i kod Srba u velikom poštovanju, mnogo većem nego što bi mu pripalo po mestu koje zauzima u nebeskoj hijerarhiji. Stavljen je odmah uz Svetog Jovana-kuma i krstitelja Božjeg, i Svetog arhanđela Mihaila-prvog među bestelesnim silama uz nebeski presto.
Vavedenje je jedan od pet najvećih Bogorodičinih praznika. Pravoslavna crkva ga slavi 4. decembra. U narodu se naziva Sveta Prečista i predstavlja naročito poštovanje žena. Naziva se još i Ženska Bogorodica i veoma je uvažen kod nerotkinja i porodilja.
Prava zima nastaje u decembru, pa je po tome ovaj mesec prozvan snežnim. Smetovi su nekada bili toliko veliki da je izlazak iz naselja bivao nemoguć. Dobio je ime po desetom mesecu rimskog kalendara. U slovenskom narodu nazivan je još i studen, božićni mesec, prosinac i koledar.
Jovanu Zlatoustom je posvećivano više manastira i crkava u Srbiji, od kojih je većina, na žalost, u ruinama. Od njih danas živi kapela Jovana Zlatoustog u manastiru Ćelije u Leliću kod Valjeva. Srpska pravoslavna crkva ovog sveca proslavlja 26. novembra.